U petak, 14. studenog, 2014. godine s početkom u 19.00 sati u prostorijama Gradske knjižnice, Njemačka zajednica, Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Ogranak Đakovo organizirao je predavanje na temu: „Doseljavanje Podunavskih Švaba u Đakovo i Đakovštinu“ Predavanje je održao Marijanović mons. mr. Luka, kanonik i umirovljeni profesor biblijskog studija u Đakovu.
Nakon par uvodnih riječi predsjednika đakovačkog Ogranka, Vilima Haasa, vlč Luka Marjanović je u svom izlaganju istako kako je prije 200 godina, točnije, od 1806 do 1810. godine na poziv tadašnjeg bosanskog ili đakovačkog i srijemskog biskupa, Antuna Mandića u Đakovo doselilo oko 400 doseljenika – Nijemaca. Bili su to uglavnom mlađi i sposobni ljudi, mahom obrtnici, premda su se neki bavili i poljoprivredom. Dobrim gospodarenjem i predanim radom uskoro su postali pokretačka snaga u napretku Đakova. Tome je svakako pridonijela i njihova viša naobrazba stečena u 'staroj' domovini. Bili su marljivi i disciplinirani, kao i vrsne zanatlije, tako da ubrzo uz dozvolu i potporu biskupa Mandića osnivaju svoje cehove.
U prvom valu doseljavanja to su bili Nijemci iz ranije koloniziranih pokrajina – Slavonije, Srijema, Banata, Bačke i Češke, a kasnije, tijekom 19. stoljeća i Đakovštinu doseljavaju Nijemci iz područja Schwartzwalda, Württenberga, Porajnja i Kölna.
S obzirom na svoj mentalitet i naobrazbu, Nijemci su ubrzo postali neizostavni čimbenik u privrednom i kulturnom životu Đakova i Đakovštine. Čak što više, koncem 19. stoljeća njemački kolonisti osnivaju na sjeverozapadu Đakovštine i naselje pod imenom Krndija. Bilo je to selo s gotovo isključivo njemačkim stanovništvom, s bogatom i raznovrsnom infrastrukturom, tako da je već početkom 20. stoljeća imalo više od 1000 stanovnika. Nažalost, u jesen 1944. godine svi mještani njemačkog porijekla bili su protjerani iz svog sela od strane tadašnjih vlasti, tako da se to selo ni do dana današnjeg nije oporavilo.
Koliko su Nijemci bili sve prisutni u životu Đakova i Đakovštine govori i podatak da je po popisu stanovništva iz 1931. godine, tu živjelo 12,014 Nijemaca od 51,636 broja ukupnog stanovništva! Još uvijek u gradu ima mnogo stanovnika koji nose njemačka prezimena, kao naslijeđe svojih predaka koji su se tu doselili.
Po završetku predavanja predsjednik DG-a, gosp. Zorislav Schönberger se zahvalio vlč. Luki Marjanoviću na iscrpnom i interesantnom predavanju vezanom za dolazak Nijemaca u ovaj kraj.
Potom se i predsjednik đakovačkog Ogranka, Vilim Haas, zahvalio ne samo vrsnom predavaču i večerašnjem gostu, nego i svim prisutnima koji su te večeri došli i malo se detaljnije upoznali s našom, baš i ne predalekom poviješću.
Ovo je bilo još jedno predavanje na temu doseljavanja Nijemaca, odnosno, Podunavskih Švaba u Slavoniju i Baranju, a dobili smo i obećanje vlč. Luke Marjanovića da neće biti i posljednje, jer kada je riječ o Nijemcima i njihovom dolasku, kao i životu i njihovom značenju za ovo podneblje, to je uistinu neizostavna i neiscrpna tema.
|
