Na ovogodišnjim, jubilarnim 50.-tim Đakovačkim vezovima, jednoj od najvećih smotri folklora i narodnog stvaralaštva u Hrvatskoj, i ove su se godine, u pozitivnom smislu, iskazali članovi đakovačkog Ogranka Njemačke zajednice.
Kao i prošle godine, izložili smo u samom centru grada, u izlozima kuće koja je nekada pripadala poznatoj đakovačkoj obitelji Teufel, stvari i predmete kojima su se sve do nedavna u svojim domaćinstvima služili naši preci, potomci Podunavskih Nijemaca – Švaba u Đakovštini.
Ovaj puta, po zamisli prof. Tanje Schleis, kreatorice ovogodišnje izložbe, svi eksponati su izloženi u 3 cjeline – izloga, kako bismo što vjerodostojnije i bolje prikazali ondašnji način života i rada.
Za izgled samog izloga, kao i za odabir eksponata od Turističke zajednice grada Đakova smo dobili pohvalu.
IZLOG 1 – Prozor u dom. U ovom izlogu nalazi se prikaz domaćinstva podunavskih Švaba s kućanskim aparatima. Dok su muškarci radili na polju i sa stokom, zadaća žena bila je brinuti se za dom i djecu.
Izloženi su slijedeći predmeti:
- Šivaća mašina Pfaff (1930) je proizvod njemačkoga poduzeća Pfaff Industriesysteme und Maschinen AG. Ona je jedan od najznačajnih proizvoda njemačke pokrajine Rheinland-Pfalz. Poznata je po izuzetnoj preciznosti i kvaliteti. Žene su je koristile za izradu odjeće i kućanskog tekstila.
- Prva električna mašina za mljevenje mesa (die Fleischmaschine) u Đakovu ovoga tipa (1918) iz mesnice Maibaum . Prije nje postojao je samo industrijski stroj koja se nalazilo u đakovačkoj klaonici.
- Stara peć bubnjara grijala je domove. Pored peći nalazio se ukrasni, platneni, često i izvezeni džepić za odlaganje šibica. Drva su žene donosile u pletenim košarama.
- Koperte obitelji Schleis stare su preko 100 godina. Koperte su služile za prekrivanje stolova i kreveta. Zbog težine nisu klizile sa stolova pa su bile praktične za domove s malom djecom. Na krevetu koperta se stavljala na posteljinu kako bi spriječila da se posteljina “slučajno ne zapraši”.
- Zidovi domova ukrašavali su se molerskim valjkom s uzorkom / mustrom. Najčešći motivi su uzeti iz prirode: vinova loza, cvijeće, lišće i sl. Ova crta svjedoči kako to nije bio ni malo lak zadatak. Naime, za ovu vrstu ličenja bila je potrebna izrazita preciznost. Valjci s uzorcima izloženi su u izlogu 3 – obrti i alati.
IZLOG 2 – Putevima prošlosti. U ovom izlogu izloženi su predmeti i slike koji nam govore o dolasku Nijemaca u ove krajeve, njihovoj svakodnevici, patnji, ali i njihovom odlasku.
Die Ulmer Schachtel – (Ulmska kutija), 30 metarski drveni brodovi iz grada Ulma stoljećima su služili kao transportno sredstvo bavarskim dijelom Dunava. Krajem 17. i početkom 18. stoljeća, iseljenici iz Njemačke otisnuli su se s ovakvim brodovima u nove domove u Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji i Rumunjskoj.
Krndija – Kao što se može vidjeti na planu sela Krndije ono je nekada bilo veliko i razvijeno selo. U njemu se nalazilo nekoliko trgovina, mesnica, crkva, škola i mjesna zajednica. Ulice su bile planski napravljene i brojno naseljene. U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata u Krndiji je najprije osnovan logor za ratne zarobljenike (njemački i hrvatski vojnici) i političke zatvorenike Hrvate. U logor za folksdojčere Krndija je pretvorena kada su 15. kolovoza 1945. dopremljeni logoraši iz Velike Pisanice. Logoraši su zatim sami morali ograditi logor bodljikavom žicom. Slijedi kasnije i dolazak novih logoraša. Napušteno njemačko selo Krndija kod Đakova pretvoreno je u logor za preostalo njemačko stanovništvo Slavonije i Srijema, zapadne Hrvatske i bosanske Posavine. Na tešku sudbinu logoraša utjecali su, osim nepovoljnih uvjeta smještaja, izrazito slaba prehrana, nedovoljna higijena, pomanjkanje lijekova i liječničke pomoći, razne bolesti, te naporni radovi na koje zatočenici nisu bili naviknuti. Umiralo se većinom od bolesti, posebice tifusa, premorenosti, zime i gladi. Na slikama osoba, koje su slikane prije i poslije logora i progonstva, moguće je vidjeti tragove koje su ostavili ti događaji. Logor Krndija raspušten je u svibnju 1946. Selo Krndija još uvijek postoji. U njemu živi tek nekoliko obitelji. Nijemaca nema, ali i dalje stoji obnovljena crkva na kojoj je spomen ploča i groblje sa spomenikom podignutim u časti i spomen na poginule i u logoru umrle Podunavske Nijemce.
Izloženi su i Medicinski leksikoni obitelji Haas pisani na gotici iz 1927. godine, kao i kućanski predmeti: ogledalo, vrč, krigle, posuda za kavu, sol i papar iz obitelji Haas i Schleis.
Odjeća – muška i ženska odjeća. U izlogu broj 1 nalaze se kompletirane nošnje - reprodukcije originalnih nošnji Podunavskih Nijemaca, kao i dirndl nošnja. Dirndl je tradicionalna bavarska i austrijska nošnja
IZLOG 3 – `Ko radi, ne boji se gladi. – U ovome izlogu su izloženi predmeti koji su služili za obavljanje poslova u obrtima.
Stroj za pravljenje salame iz mesnice Maibaum. Pretvara meso u želatinastu masu koja se zatim punila u goveđi mjehur.
Sjekira za ubijanje bikova i satare iz mesnice Majbaum.
Molerski valjci s uzorkom/mustrom.
Pletara za pčele. Nijemci su poznati kao veliki potrošači meda, pa ne čudi da su se poneki bavili pčelarstvom.
Cjenik iz mesnice Maibaum – uspomena na poznati obrt đakovačke njemačke obitelji. Vlasnik mesnice (Matias – Mato Maibaum) s 13 godina odlazi u Beč gdje izučava zanat i polaže majstorski ispit. Nakon toga vraća se u Đakovo i otvara mesnicu. Na slici je Mesnica Majbaum u Jelačićevoj ulici prije 2. s.r. i obitelj Maibaum.
Na pročelju obiteljske kuće Teufel nalazi se skulptura kravlje glave. Mnogi stranci, ali i đakovčani mlađih generacija često se pitaju zbog čega? U prostoru ovoga lokala tri generacije đakovačke obitelj njemačkog podrijetla Teufel držale su mesnicu. Mesnice više nema, ali detalj je ostao kao uspomena na ta vremena.
Veliko hvala na pomoći:
Obitelji Meibaum, obitelji Haas, obitelji Schleis, obitelji Šarčević, Frizerskom salonu 'KAJA'
Učenicima Gimnazije A.G.Matoša koji su u sklopu projektnog dana izradili frizure za lutke i njihovim mentoricama prof. Viktoriji Krbavac i prof. Silviji Profusek.
Izlog za Đakovački ogranak Njemačke zajednice – Zemaljske udruge Podunavskih Švaba Hrvatske osmislila i uredila:
Tanja Schleis, mag. edu. philol. germ.
Foto Vili Haas
