U Đakovu je održano tradicionalni plesno veće podunavskih Švaba
poznato pod imenom „Pinkl-bal“ |
Njegovanje njemačkih kulturnih običaja kao i njemačkog jezika, samo je jedna od mnogobrojnih aktivnosti pripadnika Njemačke narodnosne skupine – zemaljske udruge podunavskih Švaba iz Đakova. Oni su već tradicionalno u subotu, 21.02.2009. godine, prije korizme, održali na svom uobičajenom mjestu u prostorijama starog Vatrogasnog doma ili KUDa SKLAD, jednu od svojih najomiljenijih proslava, poznatiju pod imenom Pinkl-bal.
Nakon uobičajenog pozdravnog govora na njemačkom jeziku, pri čemu je sve članove udruge kao i cijenjene goste u ime domaćina pozdravio predsjednik M. Niderle i zamjenik predsjednika podunavskih Švaba iz Đakova, gospodin Josip Gerard, ples je bio otvoren. |
 |
|
 |
| Uz obilje kolača, neizbježne gužvare s makom i orasima, pogačica s čvarcima i slanih kiflica, te ostalih slastica spravljenih po starim Švapskim receptima, bilo je raznih kulinarskih specijaliteta kao i raznovrsnog pića te neizbježne čašice prave domaće rakije za dobrodošlicu, tzv.: „Doćekuše“. Uz tradicionalnu glazbu gospodina Stibla, Cvitkovića i ostalih svirača, koji su prigodne pjesme izvodili na: Harmonikama, tamburi i kontrabasu, plesalo se do kasno u noć. A uz ples neumornih plesačica, gospođe N. Schwarzmaier, Lj. Niderle, V. Majdiš, Faler i ostalih te plesača gospodina T. Schwällera, F. Laubera itd., poneki gosti pustili su svoj glas te tako dali svoj doprinos ugodnoj i veseloj atmosferi, koja će se još dugo pamtiti. Naravno da ni ovom prilikom nije izostala omiljena pjesma podunavskih Švaba: «Oj Dunave, Dunave, kraj tebe mi moje srce ostade». |
|
Nije slučajno što se tradicionalni ples podunavskih Švaba, poznatiji pod imenom Pinkl-bal, održao baš u Švapskom sokaku, njihovom omiljenom okupljalištu, današnjoj Gubčevoj ulici. Poznato je da je jedan od najvećih biskupa Đakova bio Antun Mandić (1806-1815), zagrebački kanonik rodom iz Požege. On je da bi spriječio demografsko propadanje i oživio grad Đakovo, dao našem gradu novi zamah, naselivši 1809. i 1810. godine oko 40 njemačkih obitelji. Jedni su dolazili iz rajnskih oblasti u Njemačkoj a drugi iz Srijema i Bačke gdje su kao kolonisti već od prije živjeli. Većina ovih doseljenika bili su izučeni majstori zanatlije pa su dobro došli i gradu i vlastelinstvu. Biskup Mandić im je isparcelirao sjeverni rub Bajnaka te su oni tu izgradili kuće, a Đakovčani prozvaše ovu ulicu Švapski sokak, danas Gubčeva ulica. |
 |
Tekst:
Teodor Horvat
|
 |
|
